U Hrvatskoj postoji velik broj poznatih arheoloških nalazišta iz razdoblja prapovijesti koja su odigrala važnu ulogu u proučavanju formiranja i razvoja različitih bioloških, društvenih, kulturnih i tehnoloških procesa u Europi. Nalazišta kao što su Vučedol, Sopot, Danilo, Smilčić, Sarvaš i Monkodonja (uz brojne druge) imala su značajnu ulogu u proučavanju prapovijesnog društva, kulture i života općenito.
Hrvatska je također područje koje je bilo glavno raskrižje brojnih migracija i seoba te je bilo podložno čestim upadima različitih populacija. Na primjer, ovo je jedno od prvih područja u Europi koje je bilo zahvaćeno seobama iz Anatolije povezanim sa širenjem zemljoradnje tijekom ranog neolitika (oko 6000. god. pr. Kr.). Obalno istočnojadransko područje igralo je ključnu ulogu u mezolitičko-neolitičkoj tranziciji što se može vidjeti na primjeru nalazišta kao što su Vela spila i Pupićina pećina. I na kraju, otkrića temeljena na prapovijesnim nalazištima iz ovih područja korištena su za potvrđivanje hipoteze o balkanskom modelu indoeuropskih korijena kao i balkanske izvedenice anatolskog modela.
Na žalost, do danas nije provedeno niti jedno sistematsko multidisciplinarno istraživanje načina života prapovijesnih stanovnika Hrvatske. Većina dosad provedenih studija koje su se bavile istraživanjem ljudskih koštanih ostataka iz hrvatskih arheoloških nalazišta, posebice prapovijesnih, temeljile su se na standardnim bioarheološkim metodama i tehnikama.
Bioarheološki podaci koji su dobiveni tim studijama ukazivali su na pokazatelje kvalitete života pojedinaca i/ili malih zajednica koje su nastanjivale jedno nalazište. PASTLIVES projekt predlaže inovativnu sveobuhvatnu populacijsku analizu više bioloških pokazatelja na području Hrvatske od ranog neolitika do kasnog brončanog doba. Sukladno navedenom, planirani projekt cilja k boljem razumijevanju različitih aspekata prapovijesnog života na području Hrvatske kao što su populacijske strukture, pogrebne prakse i običaji, pojava nasilja, prehrana, mobilnost i seobe, i dr. Ovo razdoblje je odabrano zbog zbog toga što su se procesi koji su postavili temelje moderne Europe kao što su širenje zemljoradnje i ranoneolitičke seobe iz Anatolije, indoeuropska seoba s istoka te prva upotreba bakra u Europi odvijali tijekom toga razdoblja i na području Hrvatske što ovu regiju čini ključnom za rekonstrukciju davne europske povijesti. Stoga će se ovaj projekt fokusirati na populacije koje su nastavale područje Hrvatske između 6000. i 1000. god. pr. Kr. Odabrani vremenski okvir od 5000 godina omogućit će praćenje promjena i/ili kontinuiteta u vremenskom slijedu u pogledu zdravstvenog statusa, prehrambenih navika i drugih srodnih kategorija kao i eventualne homogenosti i heterogenosti analiziranih populacija. Istovremena provedba uzdužnih i poprečnih (regionalnih i kronoloških) populacijskih analiza omogućit će istraživanje populacijske strukture, mobilnosti, prehrane i općeg zdravlja neolitičkih, eneolitičkih i brončanodobnih populacija s područja Hrvatske. S obzirom da do danas na području Hrvatske slična istraživanja nisu provedena navedeni pristup omogućit će dobivanje novih, dosad nepoznatih, detalja o svakodnevnom životu analiziranih populacija, ali i razvijanje velike standardizirane baze podataka koja će uključivati genetičke, izotopne, radiokarbonske, radiološke, arheološke i bioarheološke informacije što će osigurati nove spoznaje o prehrani, populacijskoj strukturi, demografskim kretanjima i pojavi različitih patoloških stanja tijekom prapovijesti.