PASTLIVES projekt će upotrijebiti multi- i interdisciplinarni pristup s ciljem proučavanja ljudskih bioloških ostataka iz hrvatskih prapovijesnih nalazišta unutar šireg okvira različitih društvenih i kulturnih procesa koji su se odvijali na ovom području između 6000. i 1000. god. pr. Kr. Ovaj pristup kombinira nekoliko klasičnih i najsuvremenijih metoda i tehnika kao što su:
1) Standardne arheološke metode. 20-ak nalazišta iz svih dijelova Hrvatske s otprilike 400 individua će biti obuhvaćeno ovim projektom. Osteološki materijal koji će se analizirati datira se u razdoblje neolitika (starčevačka i sopotska kultura u kontinentalnoj Hrvatskoj te impresso, danilska i hvarska kultura u jadranskoj regiji), eneolitika (lasinjska, Retz-Gajary, kostolačka, badenska i vučedolska kultura u kontinentalnoj Hrvatskoj te eneolitičke kulture jadranske regije) i brončanog doba (kultura transdanubijske inkrustirane keramike i kultura polja sa žarama u kontinentalnoj Hrvatskoj te brončanodobne kulture jadranske regije).
2) Standardne bioarheološke metode. Ove metode uključuju određivanje spola te dobi u trenutku smrti kao i eventualnu prisutnost određenih patoloških promjena. Biološki pokazatelji zdravlja koji će biti analizirani su: karijes, absces, antemortalni gubitak zuba, alveolarna resorpcija, istrošenost griznih ploha zuba, linearna hipoplazija zubne cakline, cribra orbitalia, nespecifični periostitis, specifične zarazne bolesti (npr. tuberkuloza i lepra), metabolički poremećaji (rahitis i skorbut) te traumatske ozljede.
3) Analiza drevne DNA. Ovaj aspekt projekta fokusirat će se na promjene koje su se zbivale tijekom vremena u genomskoj strukturi muškaraca i žena iz analiziranih nalazišta kroz provedbu analize drevne DNA uz uporabu metoda sekvenciranja nove generacije (NGS). Ove metode omogućit će molekularno određivanje spola, rodbinske povezanosti, eventualno genetske povezanosti s drugim arheološkim ali i modernim populacijama, populacijsku strukturu i demografsku povijest, selekciju i miješanje.
4) Analiza stabilnih izotopa. Analiza stabilnih izotopa kao i zaključci koji se temelje na tim analizama od ogromne su važnosti, ne samo u kontekstu rekonstrukcije prehrane drevnih populacija, nego i za rekonstrukciju okolišnih uvjeta u prošlosti i uvjeta života općenito kao i za utvrđivanje drevnih pravaca migracija i seoba. Ova metoda temelji se na principu da se izotopne vrijednosti konzumirane hrane i pića ugrađuju u tkivo pojedinca (kolagen i bioapatit u kostima/zubima). Analiza stabilnih izotopa dušika i ugljika (δ13C i δ15N) omogućit će uvid u to koju vrstu proteina i uglikohidrata su konzumirali analizirani pojedinci u posljednjih 10-ak godina svog života.
5) Radiološke analize i mikroCT snimanje. Ovaj dio obuhvaća radiološku analizu odabranog osteološkog materijala kroz upotrebu rentgena, računalne tomografije (CT) i magnetske rezonance (MR). MikroCT analize provest će se na mikroCT sustavu koji je dizajniran posebno za analize uzoraka od posebnog interesa za arheologiju i paleoantropologiju.
6) Analize makroistrošenosti zuba i morfometrijske analize. Na temelju dobivenih mikroCT snimaka provest će se 3D analize istrošenosti griznih ploha zuba i digitalne analize omjera zubnih tkiva kako bi se otkrile moguće kronološke modifikacije unutar analiziranog uzorka koje bi mogle biti posljedica određenih kulturnih/okolišnih prilagodbi. Uz to, geometrijsko-morfometrijske (GM) metode omogućit će korištenje i prezentaciju anatomskih podataka u 3D okolišu te provedbu kvantitativnih analiza složenih oblika uz uporabu digitalnih tehnika. Dodatno, 3D digitalni modeli lubanja i donjih čeljusti bit će analizirani kako bi se utvrdili morfometrijski odnosi i udaljenosti između analiziranih pojedinaca i populacija.
7) Radiokarbonsko datiranje. AMS radiokarbonsko datiranje će biti upotrijebljeno na uzorcima ljudskih kostiju iz svih razdoblja koja su obuhvaćena ovim projektom. Uzorci će biti prikupljeni samo iz grobnih cjelina s poznatim kontekstom kako bi se izbjeglo krivo datiranje zbog eventualne zamjene nalaza ili pogrešaka u interpretaciji arheološkog konteksta.
8) Komparativni podaci iz Mađarske. Uporaba komparativnih bioarheoloških podataka iz Mađarske bit će provedena u svrhu rekonstrukcije mogućih prapovijesnih migracija između Mađarske i Hrvatske ali i za provjeru eventualnih sličnosti i razlika u načinu života između prapovijesnih populacija koje su nastavale ove regije od neolitika do brončanog doba. Mađarska nalazišta uključena u ovaj projekt su: 1) Balatonendréd-Vaklápa, 2) Szekszárd-Alsóvárosi temető, 3) Szihalom-Sóhajtó, 4) Mezőkövesd-pamlényi tábla, 5) Ecser, 6) Maglód, 7) Nagyrév-Zsidóhalom.